Plaće i mirovine neće se dirati, a planira se rast od 2 posto BDP-a

proracun

Predsjednik Vlade Orešković istaknuo je da je proračun kvalitetan, a to je prepoznala i Europska komisija. "Ovo je samo početak, što ćemo se više upoznavati s našim resorima, siguran sam da ćemo dodati i druge reforme i povećati efikasnost“...

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici uputila u Hrvatski sabor Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, s prijedlogom projekcija za 2017. i 2018. godinu.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je da je u proračun uloženo mnogo vremena i truda, unatoč kratkom roku za izradu te ponovio da je i Europska komisija podržala plan proračuna. „Ovo je samo početak, što ćemo se više upoznavati s našim resorima, siguran sam da ćemo dodati i druge reforme i povećati efikasnost“, dodao je.

Ministar financija Zdravko Marić naglasio je da se radi o velikom dokumentu, najvažnijem koji se u tijeku godine donosi, a ova Vlada ga je donijela niti dva mjeseca od stupanja na dužnost. Što se tiče stavki proračuna, projekcija gospodarskog rasta je 2 posto, ponajviše uslijed doprinosa domaće potražnje, a kada se gledaju pojedinačne kategorije, najveća stopa rasta predviđa se izvozu roba i usluga. Za inflaciju se predviđa blagi pozitivan iznos od 0,1 posto. „Očekuje se smanjenje anketne nezaposlenosti na 15,8 posto u 2016. godini, ali za nas je važniji rast zaposlenosti, koji je planiran preko 1 post“, rekao je ministar.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2016. godinu su planirani u iznosu od 114,9 milijardi kuna, u odnosu na preliminarno izvršenje u 2015. godini, što je rast od 4,7 posto. „Ono što najviše utječe na ukupnu svotu prihoda su pomoći, u kojima su najvećim dijelom strukturirane pomoći iz Europske unije, a planirane su u iznosu od 9,7 milijardi kuna“, kazao je ministar i istaknuo da će Vlada raditi na pojednostavljivanju procedura za europske pomoći. Rashodi su planirani u iznosu od 122, 4 milijarde kuna, što je 3,8 milijardi kuna više u odnosu na preliminarno izvršenje 2015. godine. „Ukupna rashodna strana je nešto viša od našeg plana i smjernica, postoji razlog za to“, nastavio je ministar i objasnio da je ta razlika od skoro 2 milijarde kuna isključivo zbog planiranja europske pomoći i takozvanih vlastitih i namjenskih prihoda, koji su, što se tiče deficita, neutralni. a“Ako se prikupe, u tom iznosu se mogu izvršavati, a isto pravilo vrijedi i za fondove“, dodao je ministar.

Rashodi državnog proračuna koji se financiraju iz općih izvora su 103,4 milijarde kuna. „Ti rashodi stvaraju deficit, a mi smo zamrznuli tu razinu rashoda. Ono što stvara deficit nema porasta“, istaknuo je ministar financija. Ponovio je da je racionalizacijama i uštedama nađeno potrebnih 2,5 milijardi kuna nađeno, bez diranja mirovina i plaća. Istaknuo je da su to strukturne uštede, dakle one koje će biti vidljive i u idućim godinama, a znače racionalnije i efikasnije trošenje državnog novca. „Imamo jako puno posla, ali mi smo jedan tim, jedna Vlada i svi skupa smo u ovom brodu. Izvršenje ovog plana stavit će nas na stavku dobitnika“, zaključio je ministar Marić.

Za deficit je kazao da je planiran u iznosu 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto, što je najniži još od 2008. godine. Naglasio je i da po ESA metodologiji 2010., kojom se uspoređujemo s drugim zemljama Europske unije, s deficitom ostajemo unutar 3 posto BDP-a. Također, kazao je da se borimo protiv galopirajućeg javnog duga. Cilj ovogodišnjeg proračuna je stabilizirati dug, a u godinama koje slijede ga postupno smanjivati.

Premijer je dodao da su ciljevi proračuna, poput smanjivanja deficita, stabilizacije javnog duga bitni indikatori te izrazio uvjerenje da će nakon godine dana zahvaljujući njima i rejting Hrvatske porasti.

Što se tiče Prijedloga zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, njime se uređuje kojim se uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna. Ministar Marić istaknuo je da se proračunska osnovica nije mijenjala i ostaje 3,326 kuna, a ona se koristi za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima, poput dječjeg doplatka, rodiljnih potpora, isplata naknada hrvatskim braniteljima i slično.

Ministar zdravlja Dario Nakić predstavio je dopunu Zakona o sanaciji javnih ustanova, kojom se propisuje mogućnost donošenja odluke o obustavi sanacije javnih ustanova u zdravstvu. Odluka o obustavi će se donositi kada postupak sanacije nije postigao očekivane rezultate, odnosno kada daljnje provođenje postupka sanacije nije svrsishodno, a stupanjem na snagu navedene odluke osnivačka prava vraćaju se osnivaču. Ministar je objasnio da je navedeni Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine, a njime je obuhvaćena 31 zdravstvena ustanova. Rok završetka postupka sanacije bio je travanj 2015. godine, nakon čega je bivša Vlada trebala donijeti odluku o prestanku sanacije koju nikad nije donijela. „Državni ured za reviziju mišljenja je da ciljevi sanacije zdravstva nisu postignuti, a utrošena su značajna sredstva za sanaciju, jer su dospjele obaveze i dalje značajne“, nastavio je ministar, rekavši da je u početku sanacije manjak bio nešto veći od 2 milijarde kuna, a danas te iste ustanove imaju milijardu i 830 milijuna kuna duga. „Sanacija se kao proces pokazala neuspješnom te je potrebno pristupiti novim mjerama reorganizacije i racionalizacije“, završio je ministar Nakić.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović preložio je da Vlada ne prihvati Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu, zbog očitih i osobito teških propusta u izvršavanju zakonskih obveza Vijeća i Agencije te je dodao da su zbog neizvršenja ciljeva i zadaća ispunjeni uvjeti za razrješenje predsjednika i članova Vijeća.

Izvor: https://vlada.gov.hr