Međimurje obilježilo 9. siječnja

91cakovec

Nizom događanja i svečanosti, obilježen je jedan od najvažnijih datuma međimurske povijesti. „No nadošao je čas oslobodjenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika…“

To je samo dio proglasa Rezolucije donesene 09. siječnja 1919. godine, čime se Međimurje odcijepilo od mađarske države i pripojilo matici zemlji. Dan je to kada je na velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u Čakovcu, zajedništvom oko 10.000 Međimuraca, izglasana i donesena ta odluka. Tim je povodom Hrvatski sabor 2005. godine ovaj datum proglasio Spomendanom. „U povijesti našeg kraja bilo je nekoliko velikih prekretnica, no sve one ukazuju na samo jedan zaključak - Međimurje i Međimurci uvijek naprave veliki iskorak prema naprijed kad ih pokreće zajedništvo“, rekao je u svom govoru na svečanoj akademiji župan Međimurske županije Matija Posavec i dodao kako Hrvatskom danas odzvanjaju pozivi na zajedništvo, no Međimurci su isto pokazivali desetljećima pa i stoljećima unazad, a čine to i danas te na tome gradimo sredinu koja je respektabilna u svakom pogledu. Stoga nije slučajno što imamo čak dva spomendana, uz ovaj ujedno i 30. travnja, spomendan na Zrinske i Frankopane. Podršku 97. obljetnici donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države svojim su dolaskom na akademiju dali izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Darko Horvat, saborska zastupnica Dragica Zgrebec, saborska zastupnica Štefanija Damjanović, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture RH Veselin Biševac, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, gvardijan Franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Željeznjak, uz dakako domaćine župana Međimurske županije Matiju Posavcu, predsjednika Skupštine Međimurske županije Mladena Novaka, zamjenika župana Zorana Vidovića te gradonačelnike i načelnike međimurskih gradova i općina.

Međimurci su 9. siječnja dokazali nepokolebljivu pripadnost hrvatskom narodu
Da nije bilo snažnog utjecaja Zagrebačke biskupije u jačanju hrvatske nacionalne svijesti, vrlo bi se teško oni koji su tada odlučivali, uvjerili u hrvatski identitet Međimurja, između ostalog je objasnio varaždinski biskup i uz pisma Alojzija Stepinca naglasio da je Međimurje uvijek ovdje pripadalo. . „Iako je i nakon 9. siječnja 1919. bilo pokušaja razdvajanja Međimurja od matice, posebice za Drugog svjetskog rata, ovaj događaj možemo označiti ključnim za konačno povezivanje Međimurja s hrvatskom domovinom, kojoj nedjeljivo pripada još od svojih korijena“, objasnio je Novak i dodao da je hrvatski duh Međimurja neuništiv. Povjesničar Branimir Bunjac u svom je govoru istaknuo kako je akcija oslobođenja Međimurja bila logičan završetak procesa koji je trajao stoljećima. „Bilo je samo pitanje vremena kada će Međimurje pripasti Hrvatskoj i dokazati svoju nepokolebljivu pripadnost hrvatskom narodu“, naglasio je, dok se predsjednik Matice hrvatske – Ogranak Čakovec Ivan Pranjić osvrnuo na rad dr. Vinka Žganca i njegova djela koja su povezivala Hrvatsku i Međimurje te najavio tiskanje novih izdanja djela iz tog razdoblja u nakladi Matice.

9.1posavecPosavec: „Dr. Ivan Novak mora imati spomenik na Franjevačkom trgu!“

Da je nacionalni put hrvatskog, a time i međimurskog naroda neuništiv i jači od svake sile, u svom je govoru objasnio Horvat i istaknuo odlučnost svih građana da su u trenutku kada ih se odvajalo od Hrvatske, imali još jaču želja da se odupru Mađarima. „Rezolucijom je ispravljena velika nepravda, Međimurci su i tada, kao i u Domovinskom ratu iskazali svoje domoljublje“, objasnio je. „Potvrdilo se to i u našoj novijoj povijesti u kojoj su Međimurci svoj kraj u najvećoj mjeri izgradili sami.

Zasluga je to, prije svega, nesebičnog davanja i bespogovornog odricanja žitelja ovog kraja u nastojanju da naše Međimurje zajedno učinimo mjestom u kojem vrijedi živjeti, mjestom u koje vrijedi ulagati i prostorom u kojem je užitak raditi“, rekao je međimurski župan i najavio želju da se spomendanu da veći značaj, dizanjem spomenika dr. Ivanu Novaku na Franjevačkom trgu te revitalizacijom prostora muzeja palače gdje bi se prisjećali na dane slavne prošlosti.

Uz sv. misu položeni vijenci u Macincu, Vratišincu, Mihovljanu i Prelogu
I ovogodišnje je obilježavanje u Međimurskoj županiji započelo polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, prvo na čakovečkom groblju u Mihovljanu, kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka, gdje su uz uzvanike vijenac položili i gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač sa zamjenikom Mariom Medvedom. Pritom je Kovač rekao kako je grad upravo zbog jednog od zaslužnijih što je Međimurje danas sastavni dio Hrvatske, i svoju Zakladu za obrazovanje nazvao njegovim imenom. Ujedno je u Macincu podno rodne kuće dr. Ivana Novaka, kako su ga nazvali, najvrjednijeg Međimurca u vidu oslobođenja našeg „falačeca zemlje“, položen vijenac i zapaljene svijeće, uz predstavnike Općine Nedelišće na čelu s načelnikom Darkom Danijom i zamjenikom Željkom Kacunom. Uz spomen-ploču koju je 70-tih godina prošlog stoljeća postavila Matica hrvatska – Ogranak Čakovec, obratio se načelnik i naglasio kako je borba ovakvih velikih ljudi dovela do našeg današnjeg ponosa, isticanja naše narodnosti i naših vrijednosti. Počast je odana i akademiku, etnomuzikologu dr. Vinku Žgancu, paljenjem svijeća i polaganjem vijenca na njegovu grobu u rodnom Vratišincu. Zdravko Mlinarić, načelnik Općine Vratišinec pritom je objasnio kako je upravo Žganec dao svojom pisanom riječi jedan od jačih argumenta tadašnjeg dokazivanja hrvatskog identiteta Međimurja te kako nije slučajno što njegovo ime danas nose ulica, škola, Kulturno umjetničko društvo i Dom kulture, ali i novoosnovani zbor. Spomendan je obilježen i u Prelogu, odavanjem počasti svećeniku te piscu Jurju Lajtmanu, čije ime simbolizira narodnog borca za hrvatski narod. Kako je rekao gradonačelnik Ljubomir Kolarek, Lajtman je svojim načinom života i borbom istaknuo kao veliki domoljub i protivnik mađarizacije te ga se s ponosom prisjećamo. Spomenimo i kako je svetu misu u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu služio gvardijan Željko Železnjak koji je istaknuo potrebu jačanja nacionalne svijesti, posebice kada se obilježava dan kada su Međimurci odbacili tuđinca i počeli graditi novo razdoblje u hrvatskoj domovini. „Njihova su djela čvrsta stijena na kojima trebamo graditi našu budućnost“, naglasio je. Sve svečanosti u obilježavanju Spomendana svojim sudjelovanjem uveličali pripadnici Zrinske garde Čakovec, dok svojim nastupima na svečanoj akademiji istu na viši nivo digli Benjamin Mihoci čitanjem proglasa, kao i Vokalna skupina Zrinski te Filip Hozjak uz klavirsku pranju Marije Dolores Grabant, svojim glazbenim repertoarom.