Predstavljena zbirka haiku poezije

haikusamobor

U Gradskoj knjižnici Samobor u subotu, 4. veljače, predstavljena je zbirka haiku poezije „Pod krilom rode“ Đurđe Vukelić – Rožić...

Zbirka je nastala u suradnji s JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, koja je i izdala ovu knjigu. Pjesme objavljene u zbirci nastajale su dvadesetak godina, objavljene su na engleskom i hrvatskom jeziku a publici ih je predstavio Milan Žegarac Peharnik. Bijela roda i čovjek oduvijek su bili vezani, na tragu te nevjerojatne povezanosti i ljubavi nastala je i ova dvojezična zbirka haiku poezije.

Pjesme objavljene u zbirci, kaže njihova autorica, nastajale su dvadesetak godina. Napisane su na hrvatskom i engleskom jeziku. „Dugi niz godina bilježila sam susrete s rodama koje su igrale važnu ulogu u mojem djetinjstvu. Rođena sam na selu i one su me kao dijete strašno zanimale. Uvijek su bile u mirnom suživotu s ljudima“, izjavila je Đurđa Vukelić Rožić, rekavši da ova zbirka haiku pjesama treba navesti čitatelja na razmišljanje o prirodi.
Đurđa Vukelić Roži rođena je u malom selu u blizini Kutine, studirala je u Zagrebu i Chicagu, a danas živi u Ivanić Gradu. Članica je društva Hrvatskih književnika, članica United Haiku and Tanka Society, urednica časopisa IRIS, dobitnica mnogih nagrada i priznanja. Osim haiku poezije, objavljuje kratke priče i humoreske na hrvatskom i engleskom jeziku te poeziju na hrvatskom standardu i kajkavskom narječju. Njezina haiku poezija objavljena je u Japanu, SAD, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Novom Zelandu, Australiji i Indiji.

„U ovoj zbirci pjesama vrlo živo je prikazan život jedne strogo zaštićene vrste, ali i prožimanje suživota autorice s prirodom. Zbog posebnosti i važnosti, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije posvetit će 2016. godinu bijeloj rodi. – istaknula je Martina Glasnović. Bijela roda jedna je od najpopularnijih ptičjih vrsta u Hrvatskoj, ne samo zbog legende da rode nose djecu već zbog suživota s čovjekom. Rode većinu svog života provedu kraj čovjeka, gnijezde se u selima, na krovovima kuća, crkava, vatrogasnih domova, štagljevima, stupovima od elektre, a hrane na poljoprivrednim površinama. Rode su dio identiteta hrvatskog sela.