„Sigetski boj u hrvatskoj epici“

ck23092016

U sklopu obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke, Matica hrvatska – Ogranak Čakovec u zgradi Scheier organizirala je predstavljanje knjige „Sigetski boj u hrvatskoj epici“...

Knjiga donosi četiri cjelovita epa o junaštvu Nikole Šubića Zrinskog pod Sigetom 1566. godine. Tako su na jednom mjestu okupljena djela Brna Karnarutića, Pavla Rittera Vitezovića, Vladislava Vežića i kajkavski ep nepoznatoga autora, uz polazni tekst Ferenca Črnka. O samoj knjizi govorili su akademici Josip Bratulić i Dragutin Feletar, te priređivač Ivan Pranjić, a svečanosti su također prisustvovali župan Međimurske županije Matija Posavec i njegov zamjenik Zoran Vidović, dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, gvardijan fra Željko Železnjak, predsjednik Zrinske garde Alojzije Sobočanec, predsjednik Družbe Braće Hrvatskog zmaja Marijan Ramuščak, te predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog – Časni stol Čakovec Zlatko Bacinger.

Slogom i jedinstvom može se pobijediti svakoga
„U ovoj knjizi sakupljeno je ono temeljno što je o Sigetskoj bitci napisano neposredno nakon same bitke, a to podrazumijeva one tekstove koji su pojasnili što se dogodilo i zbog čega je to važno“, objasnio je na samom početku akademik Bratulić, te istaknuo da su ljudi branili i druge krajeve naše zemlje, no da su se ovdje sukobila dva golema sustava. „S jedne strana stajalo je ogromno carstvo, a s druge jedan feudalac koji je znao odakle potječe i koji je podučavao kralja i feudalce kako se jedino slogom i jedinstvom može pobijediti svakoga“, naglasio je Bratulić, te dodao da sve dok postoje ljudi poput Nikole Šubića Zrinskog koji su dali svoj život za jednu ideju, dokle će trajati i civilizacija. Važno je da se ovakva štiva podastru nadolazećim generacijama, nadovezuje se predsjednik Društva hrvatskih književnika Petrač, te napominje da se ovdje radi o tekstovima koji su zapravo prvi umjetnički odjeci hrvatske književnosti o samoj bitci, a koji sežu sve do današnjih dana. „Ovo je bila idealna prilika da se tiska ovako lijepa knjiga, dostojna velike obljetnice koju obilježavamo, a koja donosi pet najljepših i najrelevantnijih tekstova o Sigetskoj bitci“, nastavlja predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske Pranjić. „Njihova je važnost i u tome što su pisani na sva tri hrvatska narječja, čakavskom, štokavskom i kajkavskom, što dovoljno govori o odjecima ove bitke i našeg junaka“, zaključuje Pranjić.

Vrijeme je da više cijenimo Zrinske i ponosimo se njihovim nasljeđem

„Prije točno 150 godina tadašnja Matica ilirska objavila je knjigu o životu Nikole Zrinskog Sigetskog iz pera Matije Mesića, a ta se knjiga dodiruje s ovom najnovijom i prikazuje sudbinu hrvatskoga naroda“, naglašava dopredsjednik Matice hrvatske Sučić. „Ova je knjiga objavljena kako bi hrvatski narod živio, te da bi govorio svojim jezikom u svome Saboru, u svim općinama, gradovima i županijama“, rekao je Sučić i dodao kako je za život hrvatskog naroda potrebno ovako temeljito proučavanje i susretanje sa svojom kulturnom-umjetničkom i povijesnom baštinom. Župan Posavec naglasio je kako je ovo veliki korak u izostanku zaborava od naše povijest, koja je često puta bila turbulentna, ali koju prije svega čine hrabrost i požrtvovnost naših junaka. „ Nikola Zrinski, praunuk Nikole Šubića je u svoju zbirku pjesama „Jandransko more sirena“ uvrstio i ep „Opsada Sigeta“ u kojem je opisao herojsku smrt svog pradjeda koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Taj ep, kao i preostali dio zbirke, napisan je na mađarskom jeziku, a na hrvatski jezik ih je preveo njegov brat Petar Zrinski. Iako ga je napisao Hrvat, taj ep se smatra jednim od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti, stoga je vrijeme da i mi više cijenimo Zrinske i ponosimo se njihovim nasljeđem“, rekao je Posavec. Napomenuo je pritom kako je odlukom Skupštine Međimurske županije osnovana bibiloteka „Murodravana“, u sklopu koje će se tiskati djela širokog spetkra, no da je naglasak ove godine isključivo na Zrinskima.