Demografska slika Varaždinske županije - stanje i perspektive

demografvz

U Županijskoj palači održan je okrugli stol na temu „Demografska slika Varaždinske županije - stanje i perspektive“ čiji je cilj bio rasprava oko odrednica demografske slike Varaždinske županije...

Glavni prioritet spomenutog okrugla stola bio je razmatranje mjera koje mogu potaknuti demografski rast i pridonijeti oporavku demografskih pokazatelja u narednom razdoblju.

Naime, Varaždinska županija se, kao i ostatak čitave Hrvatske, kontinuirano suočava s negativnim demografskim rastom te izrazito niskim vitalnim indeksom. U protekloj godini u Županiji je umrlo 2094 osoba, dok je istovremeno broj rođenih bio samo 1462. Od 28 jedinica lokalne samouprave u njih 25 broj umrlih veći je u odnosu prema broju rođenih, dok su samo tri općine u Županiji u pozitivnom trendu, tj. veći je broj rođenih. To su općine Beretinec, Petrijanec, Visoko. Varaždinska županija se tako nalazi na samom dnu prema vitalnom indeksu.

–Nas kao Županiju konkretno zanima koje su to mjere koje mi kao regionalna samouprava možemo poduzeti u okviru našeg proračuna kako bismo poboljšali demografsku sliku našeg kraja - naglasio je zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić te dodao kako se trenutno radi na povećanju broja pedijatara kojih ima samo desetak.

Osim malog broja novorođenih, veliki izazov predstavlja i starenje populacije, te izraziti odlazak mladih ljudi u ekonomske imigracije, što je jedna od posljedica otvorenog tržišta rada. Iz ovih je podataka vidljivo da se mora raditi na tome da se natalitet poveća, a to se može postići tako da se povećaju životni standard, broj radnih mjesta, te usluge i servisi prvenstveno za djecu predškolskog i školskog odgoja, kako bi roditelji mogli raditi.

Govornici ovog Okruglog stola bili su vrhunski stručnjaci i profesori socijalne politike i demografije s Pravnog i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Prvo izlaganje vodio je profesor emeritus Vlado Puljiz na temu „Socijalno investiranje i demografsko planiranje“. Demografski razvoj bi se trebao povezati sa socijalnim investiranjem, što se zapravo odnosi na investicije u usluge. U tu kategoriju spadaju usluge za djecu, starije, obitelj, žene, te za usklađivanje rada i obitelji.

-Primjer dobre prakse su nordijske zemlje, koje su najrazvijenije, a upravo one najviše ulažu u spomenute usluge, a ujedno imaju i najviši natalitet - naglasio je profesor Puljiz te dodao kako je mnogo važnije graditi vrtiće, predškolske ustanove i raspodijeliti uloge unutar obitelji, što se prvenstveno odnosi na pomoć ženama u kućanstvu, a to se nažalost u velikoj mjeri zapostavlja, što ne vodi dobroj demografskoj i obiteljskoj politici.

Ono što se prvenstveno odnosi na spomenuto, govori kako bi se ženama, koje su sve više uključene u masovno tržište rada, trebalo pomagati. Također, u djecu se od najranije dobi treba ulagati mnogo više nego što se trenutno radi, kako bi se prvenstveno smanjile razlike u životnoj šansi za svu djecu. Osim toga, tu su i mjere za osobe starije životne dobi, kvalitetan mirovinski sustav i aktivno starenje.

Drugo izlaganje otvorio je prof.dr.sc. Anđelko Akrap s temom „Demografski trendovi u Varaždinskoj županiji i očekivana promjena do 2050. godine“ te zaključio da trenutni trendovi vode dodatnom smanjenju stanovništva, još većem odlasku mladih, te još većem starenju stanovništva. Naime, do 2050. godine prema sadašnjim trendovima udio odraslih starijih od 65 godina povećat će se na 31%, dok će udio mladih u Varaždinskoj županiji do 2051. godine pasti za 44%, što su zabrinjavajući podaci. Jedan od svakako najvažnijih elemenata jest i decentralizacija društva koja će pridonijeti pozitivnoj demografskoj politici.

Zadnje predavanje održala je doc.dr.sc. Ivana Dobrotić na temu obiteljske politike i demografskog kretanja koja je istaknula da su, suprotno uvriježenom mišljenju, upravo zemlje s najvišom stopom fertiliteta, ujedno i zemlje s najvišom zaposlenošću žena, a to su zemlje koje u potpunosti imaju uređenu obiteljsku politiku, koja se može postići gore navedenim kontinuiranim mjerama. Upravo je ulaganje u socijalni doprinos zapravo ekonomski doprinos i poboljšanje standarda svakog društva. Socijalna ulaganja nisu trošak, već su ona višestruko i dugoročno isplativa investicija.