banergeorg

Izložba Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel - povijesni susret učenika i učitelja

vlahobukovac2018webweb

Umjetnički paviljon u Zagrebu najstarija je likovna institucija u jugoistočnoj Europi, koja već 120 godina kontinuirano priređuje izložbe! Galerija je osnovana 1898. godine tako da ove, 2018. godine, slavi svojih 120 godina postojanja i djelovanja...

Inicijator osnutka Umjetničkog paviljona bio je slavni hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Upravo zbog toga Umjetnički paviljon ovu obljetnicu proslavlja velikom izložbom, posvećenom Vlahi Bukovcu i Alexanderu Cabanelu, važnome francuskom slikaru kod kojega je Bukovac u Parizu, na École des Beaux-Arts, studirao slikarstvo.

Ovoga puta Umjetnički paviljon nudi Vlahu Bukovca i njegova djela u, do sada, još nepredstavljenom kontekstu. Naime, na ovoj izložbi uz Bukovčeva djela izložena su i djela njegova pariškog profesora Alexandera Cabanela. Poznato je da je Bukovac u Parizu upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts, Alexandera Cabanela, te se želio upisati u njegovu klasu i kod njega studirati slikarstvo. Cabanel je u svojemu vremenu bio vrlo omiljen slikar pa je njegova klasa uvijek bila puna. Bukovac je, kao i većina studenata na École des Beaux-Arts, želio upravo njega za profesora, no slavni francuski slikar nije mogao primiti tada dvadesettrogodišnjeg Bukovca jer je klasa bila popunjena. No, naš je slikar bio uporan te je sklopio dogovor s Cabanelom da će u zadanom roku naslikati jednu sliku pa ako se ona bude profesoru Cabanelu svidjela, ovaj će ga primiti. Za tu prigodu naslikao je sliku Ruka (Umjetnička galerija Dubrovnik), koja je oduševila profesora Cabanela te se Bukovac upisao na École des Beaux-Arts. Slavni je francuski slikar odigrao veliku i važnu ulogu u Bukovčevome likovnom obrazovanju te će izložba u Umjetničkom paviljonu objediniti učenika i učitelja i na taj način pružiti odgovor koliki je bio Cabanelov utjecaj na Bukovčevo stvaralaštvo.

Valja istaknuti kako nikada do ove izložbe djela Alexandera Cabanela nisu bila izlagana u Hrvatskoj, kao ni u susjednim zemljama, tako da će Cabanelove slike biti pravo otkriće ljubiteljima likovne umjetnosti koji se zapute na izložbu u Umjetnički paviljon.

Izložba objedinjuje više od 140 slika kroz koje su obuhvaćene sve faze slikarevog stvaralaštva – od pariške preko zagrebačke do praške faze. Bukovčeva djela su za izložbu posuđena kako iz hrvatskih tako i iz inozemnih muzeja (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Slovenija), kao i iz hrvatskih i inozemnih privatnih zbirki. Na izložbi se, uz već poznate Bukovčeve slike, može vidjeti nekoliko novootkrivenih bisera među kojima se naročito svojom monumentalnošću i ljepotom ističe ulje na platnu iz 1886. godine, izuzetnih dimenzija (176×256 cm) – Putifarova žena. Riječ je o slici koja se nalazi u privatnoj kolekciji i ovom prigodom će po prvi put biti izlagana u Hrvatskoj! Ovo maestralno ulje na platnu nastalo je u razdoblju kada je Bukovac živio i radio u Parizu. Slika je apsolutno otkriće i prvorazredna ekskluziva ove izložbe!

Djela Alexandera Cabanela došla su na izložbu u Umjetnički paviljon iz pet francuskih muzeja – Petit Palais, Musée des Beaux-Arts de la Ville de Paris, Musée d’Orsay, Paris, Musée Inguimbertine, Carpentras, Palais de Compiègne Musée et domaine nationaux, Compiègne te Musée Fabre, Montpellier koji je Umjetničkom paviljonu na ovom predstavljanju partner izložbe. Treba istaknuti da je Musée Fabre, kada je riječ o opusu Alexandera Cabanela, globalno najznačajniji. I to zbog dva razloga – Cabanel je rođen u Montpellieru te je još za života nekolicinu svojih slika poklonio Muzeju, a isto to je učinio i slikarov veliki mecena i prijatelj Alfred Bruyas. Iz Ruske Federacije Cabanelove slike stižu iz Državnog muzeja Ermitaž.

Izbor djela Vlahe Bukovca i stručnu tekstualnu obradu Bukovčevog opusa za katalog izložbe napravio je jedan od autora izložbe, ponajbolji poznavatelj slikarovih djela – povjesničar umjetnosti Igor Zidić. Na izboru djela Alexandera Cabanela i njihovim posudbama radila je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić. Stručni dio, pak, vezan uz Alexandera Cabanela, obradili su tekstualno za katalog izložbe povjesničar umjetnosti Pierre Stépanoff, voditelj Zbirke slikarstva od 14. do 19. stoljeća u Muzeju Fabre, te ravnatelj Muzeja Fabre, povjesničar umjetnosti Michel Hilaire, ponajbolji poznavatelj opusa Alexandera Cabanela u Francuskoj, uz Igora Zidića također autor izložbe.

Tromjesečno trajanje izložbe pratit će i popratni program u okviru kojega će biti održavana stručna predavanja, prikazivani dokumentarni filmovi, koncerti i drugi sadržaji, sve to u prostoru Moderne galerije u Zagrebu iz koje je za izložbu posuđen veliki broj Bukovčevih slika. Također, s kupljenom ulaznicom za izložbu u Umjetničkom paviljonu moći će se otići u Modernu galeriju pogledati Bukovčevo monumentalno djelo Gundulić zamišlja Osmana. Potonje, naime, iz više razloga nije moguće izmještati iz Moderne galerije.

Posebna zanimljivost popratnog programa je kazališna predstava Ruka čiji se scenario zasniva na autobiografskoj knjizi Vlahe Bukovca Moj život. Autorica scenarija i redateljica predstave je talentirana hrvatska redateljica srednje generacije Petra Radin.

Sve obavijesti vezane uz popratni program moći će se pratiti na http://www.umjetnicki-paviljon.hr.

Izložba Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja publici će biti dostupna od 3. 10. 2018. do 6. 1. 2019.

Izvor: http://www.umjetnicki-paviljon.hr