banergeorg

Održana tribina - "Kakvu željeznicu želimo?"

zg1052018

U prostorijama HUP-a u Zagrebu održana je tribina „Kakvu željeznicu želimo“ na kojoj se okupilo preko 150 predstavnika znanosti, struke i industrije, kako bi zajedno došli do ključnog odgovora na pitanje koje je bilo okosnica programa održane tribine...

Cilj tribine bio je poboljšanje komunikacije između javnoga sektora, željezničkih tvrtki, novih operatera, industrije i znanosti te osvješćivanje uloge željeznice, kao javne usluge, u demografskoj obnovi RH, pri čemu se vraća fokus na korisnika željezničkog prijevoza, kao ključnog dionika. Organizator tribine bio je Savez za željeznicu, nevladina udruga koja ove godine obilježava 10. obljetnicu rada, uz partnere HGK i HUP te pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i predsjednice Republike Hrvatske, u čije ime je okupljene pozdravio izaslanik Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika i direktor Končar industrije.

Restrukturiranje željezničkog sektora u Hrvatskoj traje od 1995. godine s više ili manje uspjeha, što je pokrenulo novu fazu restrukturiranja, koja se ponovno osmišljava, sukladno nacionalnim propisima i potrebama tržišta. Tom prigodom prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica MMPI, tijekom svog izlaganja u prvom dijelu programa, istaknula je da smo: „Novom fazom restrukturiranja krenuli „na put“ koji je u funkciji ostvarenja zacrtanih strateških ciljeva. Nakon što se jednom usvoji cjelokupni strateški okvir, koji će svi poštivati - bez obzira na promjene vlada i ministara - restrukturiranje željezničkog sektora može rezultirati željeznicom kakvu očekuje korisnik.“ Istodobno je odgovorila i koji se koraci poduzimaju kako bi se ostvario zadani cilj: „Usvojena je Strategija prometnog razvoja RH, radi se Pismo sektorske politike, revidira se Nacionalni program ulaganja u željezničku infrastrukturu, planira se izraditi sektorska strategija za željeznicu te novi nacionalni planovi ulaganja u željeznički sektor, a posebice u željezničku infrastrukturu.“

U prvom dijelu programa voditeljica sektora željeznice i žičara u Ministarstvu infrastrukture Republike Slovenije Vlaste Kampoš Jerenec predstavila je i uspješan primjer restrukturiranja Slovenskih željeznica. Ekonomski analitičar prof. dr.sc. Anto Bajo osvrnuo se na dosadašnje rezultate restrukturiranja željezničkog sektora u Hrvatskoj napomenuvši da: “Nakon, 27 godina postojanja države Hrvatske Vlada RH mora uzeti željeznicu kao prioritet, mora smanjiti subvencije, poboljšati upravljanje imovinom, odabrati kompetentne kadrove za vođenje društava, veći dio novca za investicije povlačiti iz EU fondova i umjesto novih zajmova za ceste, novac treba usmjeriti u glavne željezničke strateške pravce.“

Uslijedila je konstruktivna i uzbudljiva panel- rasprava na kojoj se pokušao dati odgovor i smjernice za proces restrukturiranja, kako bi uistinu Hrvatska i dobila željeznicu kakvu korisnik zaslužuje. Panelu su se osim navedenih predavača pridružili i predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić, član Uprave-direktor Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. Milan Brkić, župan varaždinski Radimir Čačić i predsjednik udruge „Lipa“ Davor Huić. Na samom početku rasprave Brnjac i Bajo su se složili kako je u povijesti restrukturiranja učinjena ključna pogreška – ukidanje HŽ Holdinga koji je prema njihovom mišljenju ključan kao organizacija koja će dati potrebnu strukturalnu reorganizaciju u smislu povezivanja pojedinih HŽ društava u jednu funkcionalnu cjelinu. „Niti jedna reforma do sad nije učinjena s detaljnom analizom posljedica, stoga su učinjene velike greške koje su se mogle spriječiti, Zakon mora dati temelj za reorganizaciju željeznice, ali samo strateški vođenom provedbom moramo moći spriječiti da se te greške ne ponove. Imamo hrabrost i volju za reorganizaciju i stoga krećemo u izradu novog Zakona o željeznici, koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine.“ – istaknula je Nikolina Brnjac.
Kao dvije ključne točke za uspješnu reorganizaciju i smjer u kojem bi nova faza restrukturiranja trebala ići Bajo je istaknuo je kao prioritet kadrovsku politiku i stabiliziranje željezničkih društava. No čak i da se usvoje sve smjernice i naprave najbolje stručne analize, kao preduvjet postavljanja prave strategije za novu fazu restrukturiranja, nužno je kvalitetno kadroviranje na operativnoj razini.
Sudjelujući u raspravi župan varaždinski Radimir Čačić osvrnuo se na svoj mandat u Račanovoj Vladi, kad je krenula izgradnja autocesta.
„Da bi projekt uspio morate imati jasnu sliku o tome što želite, morate imati političku odluku o tome, tim koji to zna napraviti i niže razine stručnih i odgovornih operativaca. A mi smo to tada imali!“
Na pitanje moderatora zašto se u tom razdoblju nije više angažirao i na modernizaciji željeznice, rekao je to da su u njegovom resoru bile autoceste, a željeznice nisu. On je zamjerio prethodnim i postojećim Upravama HŽ-a neadekvatno provođenje strategija, a smatra da je bila pogrešna odluka o ukidanju kontrole ugovaranja poslova u javnim poduzećima. Također, naglasio je to da je sada došlo vrijeme za željeznicu, obzirom na to da su ceste izgrađene. To je, kaže osobno pokazao na način da je upravo izgradnja i modernizacija brze pruge od Varaždina preko Lepoglave do Zagreba, takozvana „lepoglavska spojnica“, bila uvjet da podrži aktualnu Vladu, nakon posljednjih izbora.
„Brza pruga, vrijedna oko 500 milijuna eura, slikovito rečeno, za mene znači „Pelješki most sjevera Hrvatske“. Danas se od Čakovca i Varaždina do svega stotinjak kilometara udaljenog Zagreba, putuje do 3 sata, dok bi se novom i moderniziranom prugom put do glavnoga grada skratio na 50-ak minuta. Želimo bržu, sigurniju i udobniju željeznicu, u kojoj je korisnik u fokusu. Budući da je u Bijeloj knjizi EU željeznički promet istaknut kao prioritetan, za izgradnju i modernizaciju ove pruge možemo dobiti sufinanciranje od čak 85 posto iz EU.

Na pitanje o konkurentnosti i mogućim privatizacijama HŽ Carga, Mian Brkić istaknuo je da HŽ Cargo na trenutnom tržištu nema konkurenciju, ali ne smatra da se kroz liberalizaciju oduzima dio „tržišnog kolača“ HŽ Cargu-u. Svi operateri moraju raditi kao cjelina, skladno, s ciljem povećavanja generalne konkurentnosti Hrvatske kao tržišta, kako bi se stvorio učinkovitiji sustav za sve dionike. U ime poreznih obveznika koji plaćaju sve dosadašnje reorganizacije kao i buduće, govorio je Davor Huić postavivši generalno pitanje:“ Treba li nam željeznica? Što to porezni obveznici dobivaju zauzvrat?“, pitanje je elaborirao napominjući kako niti jedna Vlada niti jedna uprava do sad nije napravila detaljnu analizu zašto je željeznica nužna za porezne obveznike, koje su koristi za građanstvo, analizu efikasnosti i netransparentno trošenje novca poreznih obveznika. Tek nakon što se ovakva analiza napravi moguće je krenuti u izradu prave strategije, pojasnio je Huić. No, svi su panelisti složni u jednom: željeznica se mora razvijati u skladu s javnim interesom i mora biti kralježnica Hrvatske, mora služiti građanima i tvrtkama.

Zaključujući tribinu, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić rezimirao je ciljeve organizacije ovakvih diskusija koje će Savez nastaviti i dalje: „Savez za željeznicu, čija je vizija Hrvatska u kojoj su javni prijevoz i željeznica okosnica održivog razvoja, na korist sviju korisnika, smatra da je krajnje vrijeme da se donesu, i u djelo počnu provoditi, važne odluke strateškog restrukturiranja željeznice. Danas smo s dionicima podijelili korisna iskustva i pozitivne primjere drugih željeznica, raspravili smo o mogućim smjerovima restrukturiranja i, najvažnije, dobili povratnu informaciju kakvu željeznicu priželjkuju naši korisnici. Sad je vrijeme da ove zaključke prenesemo u djelo!“

Zaključci usvojeni na Tribini priložit će se kao set preporuka i smjernica diskusiji izrade nacionalne strategije „Hrvatska 2030.“